Quantcast
Channel: Umunyarwanda » utuntu n’utundi
Viewing all 21 articles
Browse latest View live

Kinyarwanda rurimi rwanjye

$
0
0

Kinyarwanda rurimi rwanjye
Nakumvise nkivuka nkuvuga nkivuka
Mpamagara Mawe na Dawe,
Nakura Nyogokuru na Sogokuru
Ngo ngusimbuze uruntazi n’urukonjo
Ko nakuze ngutandukanya n’ururyogo
Ni gute nagutenguha nkwitiranya n’urukonjo

Ngutera ubukonje wari usususurutse unsusurutsa
Bagukubite ifuni mbatize urindi bakurandure
Nceceke?

Urunduke ndeba nsigarane iki se rurimi rwanjye
Nceceke?

Baguhindure isura baguhumanye wari umuzi wanjye
Nceceke?

Bakumaremo isa kandi njye nawe dufitanye isano
Nceceke?

Kinyarwanda rurimi Gakondo
Kinyarwanda mukondo w’ibyo namenye
Kinyarwanda mukondo w’ubumenyi narahuye
Kinyarwanda nkingi y’umuco wacu
Mukondo w’ubumenyi narahuye
Wandyoheye mawe avuza ubuhuha
Wandyoheye masenge ancira imigani
Bagukubite ingengene bakugire incike?
Nceceke?

Wandyoheye muri alifu na gatigisimu
Wanyuze mu turirimbo twaririmbaga
Turi ibitambambuga dutambagira iwacu
Wanyuze mu ikeshamvugo no mu mazina y’inka
Wandyoheye mu bisigo no mu byivugo binyuranye
Wandyoheye mu kibonezamvugo
Binkundisha amasaku n’uturemajambo
Ari nabyo byatumye mbona WIHAGIJE

Ndagukunda mu migenzo no mu mihango ya kinyarwanda
Reka mbashyirireho KIRAZIRA
Kugutesha agaciro kugukoroga no kukuroga
Nibihagarare
Rurimi nkunda n’umutima wanjye wose
Reka ngufatire ifumba nkumire abaguhumanya

Kinyarwanda rurimi rwa Kanyarwanda
Bakurwaze sharukoro bagutere ubusembwa
Uri ururimi rwujuje ibyangombwa bagutobe
Nceceke?

Nzasubira ngutera ubuse
Abagupfobya Nzabarega kuri Mupenzi Venuste
Imanzi y’umusizi itakwima agaciro

Uramuke Kinyarwanda tuzasubira

Vestina Umugwaneza


Ku rurimi rwacu nkunda cyane; I KinyaRwanda. – Louise UWACU

$
0
0

Ku rurimi rwacu nkunda cyane; I KinyaRwanda.

Ikinteye kukwandikira: Ndagirango ngusabe imbabazi ku mugaragaro, hakiri kare, imbere y abantu bose rwose wowe rurimi rwanjye, ndagusaba imbabazi ko nakwibagiwe, nakwirengagije kenshi, none dore nubu nkwibutse ari uko “leta” ivuze ko igiye kukugandagura wa mugani w’abaturanyi bacu.

KinyaRwanda, mbabarira rwose.

Mbabarira wowe KinyaRwanda, wowe rurimi rwacu, ururimi rw’iwabo w’Imana, iwacu, I Rwanda, ndabigusabye mbabarira. Mbabarira kandi sinjye gusa ubabarira, ubabarire n abandi bana bawe benshi. Twatewe no kwiyanga, twatewe no kuryana, twatewe no kwicana. Twarakwibagiwe, dusigaye twibuka amateka y imyaka mike cyane tumaze muri ayo mahano gusa. Nuko tukihutira kwiga igifaransa, twiga icyongereza, twiga indage, I nerlandais n izindi nyinshi…

Aho hose aho turi kwiga indimi zaho, byaratugoye, byaratugoye pe. Aliko ni ha handi twarazize ye. Mpaka no mu kiratini bamwe twagezeyo. Mbega, ibintu ni “Veni, Vidi, Vici” kw’isi hose, abavuga I KinyaRwanda turiyo, kandi turiho.

KinyaRwanda rurimi rwacu nkunda, ndakumenyesha ko: nta gihugu na kimwe mubyo twagezemo, kigeze gihindura ururimi rwabo ngo aha ha ha turumenye rutworoheye. Nta gihugu na kimwe mubyo turimo, kigeze cyongera I KinyaRwanda muri “official languages” zabo. Ngo aha ha ha abanyaRwanda tubashe gukora neza iwabo. Nta gihugu na kimwe kigeze gihindura imico yaho ngo kugirango twe abashya tumererwe neza iwabo.

Muri make, I Rwanda, uko mpumva ni nkaho ari twe gusa tuzi kudohora. Nitwe gusa tuzi kudohora cyane muri uko kwanga guca abanyamahanga amataxes iwacu ngo kugirango babone bakunde baze gukorera “business” I Rwanda. Nitwe tuzi kudohora muri uko kubaha za visa zizenguruka “East Africa” yose, nubwo bo batwima visa zijya gusura iwabo. Nuko kandi ni natwe tuzi guhindukira tukagenzura abenegihugu bacu mu bikorwa byabo byose, bo bakakwa amakoro ku mishahara yabo, baba abakene baba abakire, bose barishyura, bose bubaka icyo gihugu n banyamahanga babamo batunze batunganiwe, batanasabwa kuvuga I KinyaRwanda neza kandi byitwa ko batuye I Rwanda.

None kandi na none, ngo KinyaRwanda, ngo ni wowe wuzuyemo amakosa. Ngo ni wowe ugomba guhinduka! Koko? Ngo oya rwose KinyaRwanda ngo ni wowe wananiranye. Ngo dore hashize igihe abaswa, abashya, n’abatagukunda, barakwiga, bakakwiga, bakakwiga ye! Aliko rwose KinyaRwanda ngo ukomeje kubananira! Ngo ukomeje kubihisha, aliko rwose KinyaRwanda wabaye ute? Wagiye ureka kwiraza inyanza koko? Wagiye ureka aya mahamba, nkubu urabona ubwira nde? Waretse kuvuga ubusa ngo ntago uzi aho ugiye hano hirya harya? Waretse koko kuzana amacakubiri y’ubusa ngo bamwe baragana mu majaruguru abandi berekeje mu magepfo harya? Nkaho wibagiwe ko byose tubikesha inshinga n’uburenganzira bwa buri wese bwo KUJYA aho ashaka yahavuga atahavuga.

Niko KinyaRwanda wowe bite rwose? Kuki ukomeye cyane basi?

Harya ngo nuko uri ururimi rw’abasekuruza n’abakurambere b’ibihangange kw’isi no mw’ijuru? Ngo nuko uri mu ndimi zo mu biyaga bigari cyangwa bigali? Iwabo w’abantu, ba bandi bamanutse bakagera ku Nyanja zose bagakwira isi yose. Ba bandi bubatse ibyo bita “civilization” mu cyongereza. Muri cya gihugu bita “Egypte” mu gifaransa? Ngo nuko harya uri I KinyaRwanda, uririmi rufitanye isano n’urwabategetse iyo yose, abavugaga ko Imana yabo nkuru ari “AMEN-RA” iyo ikaba ari wowe Mana yacu, natwe twita “IMANA YERA” mu KinyaRwanda!

Niko KinyaRwanda we, kuki koko wihishemo ubwenge n ubushobozi bimenywa na bake cyane? Ngo nuko harya uba ushaka kumvwa n abumvisha umutima nama gusa? He? Uvuze ngwiki? Ngo nuko uba ushaka ko umenywa n abagukunda koko? Niko KinyaRwanda we… ngo kuki koko urimo ubwenge burenze uko usomwa, birenze n’ icyandikwa cyawe koko?

KinyaRwanda rwose genda, nitwe twahumye, nitwe twatakaye, nitwe twagutaye, naho ubundi wowe wari amabuye. Ibaze nawe ururimi rwatewe na bose. Ngabo abadage, ababiligi, abafaransa, abongereza, abanyamerika, abarabu, abashinwa n abandi baturanyi… Abo bose dore nta numwe utaragusanze I Rwanda. Kandi rwose KinyaRwanda cyacu nkunda, ndakwizeye, nta numwe utazahagusiga. Uretse n’abashya, natwe AbanyaRwanda, twaragusanze, kandi tuzagusiga ugihagaze wemye.

Komera KinyaRwanda, rurimi rwanjye nkunda cyane. Umenye ko nubwo “leta” igezweho, yayoba muri byinshi bigeze no gushyiraho itegeko ryo kwandika I KinyaRwanda cy’uburimi. I KinyaRwanda “for dummies” itanabisabiye uruhushya mu basanzwe bandika ibitabo for dummies! Ndabizi neza ko wowe KinyaRwanda rurimi rwacu, AbanyaRwanda twese tuvuga, ururimi rw’igihugu kiriho kuri iyi si kimaze imyaka igihumbi n igihumbagaza. Twabayeho na Yezu uwo atarabaho, bataramuhimba. Icyo gihe cyose wowe KinyaRwanda wariho.

Nuko rero KinyaRwanda uzakomeza ubeho. Uzabaho kuko urusha ubushobozi, ubuhanga, n’ubushishozi abo bashaka kukuvangavangira ubusa.

Akaba ariyo mpamvu njyewe mbaye nkwisabiye imbabazi. KinyaRwanda rwose mbabarira. Kuko “déjà” nkuko ubizi njyewe nari nsanzwe narafashe gahunda yo kutakwibagirwa, gahunda yo kukwigisha abato, gahunda yo kugukunda no kugusakaza kw’isi.

Aho naba ndi hose, niyo banseka ngo ndi muri Canada, ngo ni kuki nkomeza kuvuga I KinyaRwanda? Njyewe rwose ntacyo bimbwiye, kuko KinyaRwanda ubu nsigaye nkuzi ho gato, kandi nsigaye nkwikundira. Niyemeje ko nzakomeza kukugeza kuri Radio, kuri Televiziyo, no mu nyandiko, aho ndi nawe urahari ye. Emera twibere pata na rugi nta kundi. Ndagirango rwose KinyaRwanda cyacu nkunda, ube ubizi ko mu bafite gahunda zo ku gutera no ku kwica ntarimo.

Mu bafite gahunda zo guhindura igifefeko “langue publique” ntago ndimo. Aliko kandi mbonereho n’umwanya wo gushimira abo bose, ko bakunyibukije. Banyibukije ko ugeze habi. Mpaka nubonetse wese ngo arashaka kukumenya. Mu mwaka umwe cyangwa ibiri, itatu, ngo arashaka kuba akuzi neza, n’abakuvukiyemo tutarakumenya! Hanyuma kandi ngo byamunanira kukwandika uko abyumva, ngo leta igahindura amategeko yuko wandikwa! Oya rwose KinyaRwanda ugeze habi. Warasuzuguwe bihagije. Nitureba nabi uzakomeza uvogerwe uharabikwe gusa gusa.

None rero KinyaRwanda rurimi rwacu nkunda, ndakumenyesha ko njyewe niyemeje ko nzaguha icyubahiro cyawe cyose. “Leta” yabyemera itabyemera, njye nzibuka umurage wadusigiye wo kuvuga RUMWE arirwo bita I KinyaRwanda. Umurage w’urwo Rwanda narwo rumwe, aliko kandi rugenda rwanda ubudashira ahashoboka hose. Umurage wawe wo kwemera Imana IMWE. Iyo Mana yacu, Rurema ya byose, hose na bose. Iyo Mana mu KinyaRwanda batubwira ko yirirwa ahandi igataha iwacu. KinyaRwanda koko nkubwo ntagukunze nakunda iki?

KinyaRwanda, rurimi rwacu nkunda, mbaye ngushimiye ko uzangirira impuhwe. Igihe cyose nzandika nabi I KinyaRwanda, bitewe n impamvu nyine namaze kuvuga kandi nanasabiye imbabazi. Aliko kandi mbaye nanagusezeranije ko … “Plus Jamais”… “Never Again”… ariyo abahanga bise KIRAZIRA mu KinyaRwanda.

Kirazira kwica I KinyaRwanda. Kirazira kwibagirwa I KinyaRwanda. Kirazira gusuzugura I KinyaRwanda. Sinzigera nemera ko ibibi bikubaho. Kuva nkiriho rwose ndakumenyesha ko ndi mu bazakubeshaho, bakubaha, bakwibuka, baguhesha ishema n icyubahiro ukwiye mu buzima bw’abakuvuga n abazashaka kukuvuga uyu munsi n ibihe byose bizaza. Uzarama. Uzavugwa. Uzakundwa uko uri KinyaRwanda dore rwose ni wowe Kuli bavuze guca mu ziko ntigushye.

KinyaRwanda ni wowe rurimi rwananiye abaswa n abanebwe. Ni wowe wagombye kuba indangamuntu y’ubunyaRwanda. Ureke indangamuntu z’impapuro zaremewe guhindura abantu inka. KinyaRwanda rwose dore ni wowe gahuzamiryango nyawe w’abanyaRwanda twese aho turi hose. Ni wowe tuvuga iyo tuvuga RUMWE.

KinyaRwanda, uwakumenya mu migani, uwakumenya mu bitekerezo, mu bisigo, mu buhanzi bwinshi butatse AbanyaRwanda mu KinyaRwanda. Uwakumenyera aho niwe wagukunda koko. Niwe wakubera impfura, izi kukuvuga no mu guceceka. Niwe waba udakeneye gukangisha za “diploma” z’ahandi. Kuko niwe waba uzi ubwenge bundi butananditse mu bitabo, aliko bwuzuye mu KinyaRwanda.

KinyaRwanda nkuko ubuzi, kukuvuga siko kukurangiza. Reka mbe ndekeye aha. Ndangize nanasaba imbabazi za nyuma zuko dore nkubu nibwo ngitangira kukwandika no kukwandikira, aliko reba ukuntu narondogoye! Mbabarira n ibi rwose. Ni aho ubutaha. Ubwo hagati aho ntegereje ibaruwa nawe uzanyandikira, unsubiza, umbwira ko wambabariye kuri ibyo byose navuze, no ku bindi byinshi ntaravuga. Nizere ko rwose twiyunze burundu. Ube ubizi ko wansubiza utansubiza, ndagukunda. Kandi ndabyumva ko buriya nyine undusha kuba “busy” hein! Ndabyumva rwose ko nawe ufite abagukunda benshi, ngo tugera kuri miliyoni na miliyoni z’abakunzi b’I KinyaRwanda. Buriya rero nabo baba bakwandikiye hein? Ndafushye ho gato!

Aliko nkuko abaturanyi bavuga “nta wasi tu”! Icya ngombwa nuko twese tugukunda. Icya ngombwa nuko umenya ko turi kumwe nawe, rurimi rwacu nkunda KinyaRwanda, uko bazakugaragura kwose, turi kumwe. Uko wavugwa kwose, turi kumwe. Uko wakwandikwa kwose, turi kumwe ye. Ni aha vuba cyane… Duhorane Imana.

 

Umukunzi w’ururimi rwacu,Louise Uwacu
Louise UWACU.
Uwacu Media

ABANA BASAGA 200 BAVUYE MW’ISHURI KUKIGO KIMWE MU MWAKA UMWE

$
0
0

Mugihe mu Rwanda ejo taliki ya 3 /11/2014 hatangijwe inama nkuru y’igihugu y’abana ku nshuro ya 10, ikibazo gikomeye cyugarije abana b’abanyarwanda cyane cyane ababahutu, nta mutegetsi numwe uhangara kugira icyo akivugaho : umubare w’abana bava mumashuri abanza batarangije amashuri abanza, uteje inkeke.

Nkuko nabivuze ubushize munyandiko nanditse yasohotse mukinyamakuru Ikaze iwacu : « Tugarutse kw’ibura ry’abanyeshuri basaga ibihumbi 18,000. » kubanyeshuri bagera kuri 650,000 batangiye uwa mbere w’amashuri abanza, abagera kuri 180,000 gusa, nibo bagera muwagatandatu. Ni ukuvuga abasaga ijanisha 70 (70%) ntibarangiza amashuri abanza.

Ikinyamakuru umuseke kw’itariki ya 30/10/2014, cyaduhishuriye ko Abana 201 kukigo kimwe cy’i Kayonza, bataye ishuri mu mwaka umwe gusa.

Ikindi kinyamakuru Kigali today kw’itariki ya 30/1014, nacyo cyaduhishuriye ko mu Ngororero abana 290 batakoze ikizamini gisoza amashuri abanza kubera kuva mw’ishuri.

Ikinyamakuru Kigali today gikomeza kivuga ko hari ibigo bimwe na bimwe abata ishuri bagera kuri 49%.

Abo bana bava mw’ishuri akenshi baba babiterwa n’ubukene bukabije bw’ababyeyi babo.

Ibyo biraba mugihe u Rwanda rw’irirwa ruhiga imibare ba tekinitse ngo u Rwanda ruri mubihugu byambere muri Afurika bifite ubukungu buhagaze neza.

Ibyo nanone bikaba igihe umukuru w’igihugu yirirwa asesagura umutungo wa Leta mungendo z’urudaca. Mu mezi abiri gusa dore ingendo yagiyemo : Amerika, Uganda, Ubutaliyana, Ubwongereza, Arabia Saudite, Koreya y’amajyepho na Indonesiya. Ese ubu Perezida Kagame koko yakwitwa umubyeyi w’igihugu!! Igihe asesagura umutungo abana bava mumashuri kubera inzara? Mubyibazeho.

Jotham Rwamiheto

Montréal, Canada

Impirimbanyi ya Demukarasi : Imbunda yanjye ni ikaramu, amasasu yanjye ni ibitekerezo.

Umunyarwanda ni nde?

$
0
0

Nigeze nsanga Umuyisilamu ajya impaka n’umurokore ku by’imyemerere yabo. Nsanga bakunje amashati amaso yatukuye. Mu rwego rwo gufasha abavandimwe ndabegera ngo mbafashe.Umwe yari afite Korowani undi afite Bibiliya Yera. Umwe ashaka kwemeza undi ibyo asoma mu gitabo cye. Singaruka ku byo bajyagaho impaka. Nabumvishije ko buri wese afite ukuri kwe bitewe n’aho avoma; ko nta mpamvu yo kujya impaka mu gihe icyo bavugaho atari kimwe. Mbagira inama ko bashobora kungurana ibitekerezo bahereye ku byo basomye muri kimwe muri ibyo bitabo. Mbereka ko bidashoboka ko umwe asoma muri Korowani ngo undi asome muri Bibiliya hanyuma bajye impaka. Izo ntizarangira.

Maze iminsi nkurikirana ibitekerezo bitangwa ku itegeko rishya ry’imyandikire y’ikinyarwanda. Nabonye  ukuntu abashobora gutanga ibitekerezo batarishyigikiye n’ukuntu banyiri ukuritegura baritsimbarayeho; mpera ku bintu byinshi byagiye bihindagurika muri iyi myaka ya vuba bigaragara ko bibangamiye abaturage ariko bigakorwa; bituma nibaza nibaza ku gisobanuro cy‘ “ umunyarwanda“ n’u Rwanda tuvuga urwo ari rwo.

Burya iyo abantu bajya impaka batavuga ku bintu bimwe ntabwo zazigera zirangira nta n’icyo zungura. Buri wese akomeza gutsimbarara ku bye yibaza impamvu undi atamwumva. Gusa nk’uko tubizi :

 “ Nyir’inkota ni uyifashe akarumyo“.

Inyito y’ijambo  abanyarwanda (umunyarwanda).

Hari imvugo igira iti : “ wajyaga mu bajiji wari umujiji”,  babibwira umuntu ugira atya akiterera mu byo atazi umuzi n’umuhamuro. Nkurikije ibisobanuro by’abateguye iri tegeko, bemeza ko abanyarwanda benshi babasabye kuvugurura imyandikire kuko ibagora. Nitegereza impaka n’itsimbarara byabaye kuri iri tegeko. Nasanze ijambo “abanyarwanda” rifite ikindi bisobanura. Abo ikinyarwanda cyananiye bakivuga uko bishakiye nibo banyarwanda. Kubera iki cyabananiye? Bavukiye kandi  bakurira mu bindi bihugu ku buryo bavuga izindi ndimi neza kuruta ikinyarwanda. Ikinyarwnda bavuga kikaba cyaragiye gifata isura y’aho bari bari. Hashize imyaka makumyabiri bakivuga uko bishakiye none imivugire yabo niyo tugiye kwiga.  Gahunda ya “ Ndi umunyarwanda” ni cyo ivuga. Twagombye kuba twarabyumvise batangira kuvuga iyi gahunda. Abanyarwanda ni bande? Hari abatari bo bagomba kugira ibyo biyemeza kugira ngo bemerwe nk’abanyarwanda. Ba nyabwangu barabikoze. Abanyarwanda barahari baribohoye. Ntukajye mu bajiji rero.

Vuningoma azi ibyo akora.

Hari abibwiye ko Vuningoma ari umuswa. Ni umuhanga cyane ari kurangiza inshingano yatumwe. Azi u Rwanda urwo ari rwo n’abanyarwanda abo ari bo. Abandi rero sinzi ibyo baba basobanura. U Rwanda ruzwi na tuzi sirwo rwo. U Rwanda Vuningoma azi we n’abamutumye rubumbye abavuga ikinyarwanda bose. Ninayo mpamvu amategeko ye asa n’ikinyarwnda kivugwa muri Kongo. Ni ukugira ngo abahatuye bazarusheho kwiyumva mu Rwanda rw’iyo.

Aya mategeko arimo arategura gahunda ndende. Abayateguye bazi ibyo bakora. Baruzuza inshingano z’uwa batumye. Mbere yo kujya impaka no kuvunika banze umenye niba uwo mujya impaka muvuga bimwe.  U Rwanda ni rugari abanyarwanda ni benshi. Reka rwaguke duhereye ku rurimi. Iri tegeko riri muri gahunda ndende y’igihugu kinini kiruta icyo twibwira.Irareba “abanyarwanda” , batari abo twibwira. Ntabwo bisaba ubuhanga mu by’indimi kugira ngo uryumve, bisaba kureba kure. Tujye dusoma amateka neza. Igihe isi yari izwi yategekwaga n’Abagereki hose havugwaga Ikigereki. Aho Abaromani babigaranzuriye hose havugwaga Ikilatini. Abazungu baje kudukoroniza twiga indimi zabo none se nibo bari benshi? Kuki nka buriya Ababirigi batize Ikinyarwanda ngo babashe kumvikana na rubanda? Ikibazo rero si ubwinshi. Ikibazo ni ukumenya ufite ijambo.

Musangwa Emmanuel

Ruhukira mu mahoro Dawe ndagukunda

$
0
0

Dore intamati mu Basinga b’abayabuza
Ng’uyu inkirane y’i Kavumu na Mutandi
Yatashye atagomba kuwa 21 werurwe 1988
Arakaba mu mutima wanjye iteka ryose
Urukundo mukunda rubyara urukumbuzi
Kuko ntamubona ngo muhobere mwakire
Imyaka irashira indi igataha ijuru rimumpisha
Kandi riribeshya kuko turi kumwe antuyemo

Ndamumukunda nkamukumbura ingendo
Nkakumbura indeshyo, nkakumbura mu biganiro
Nkamukumbura mu gitaramo twumva Sebatunzi
Rwishyura Aporinari, Rujindiri na Kirusu Tomasi,…
Nkamukumbura dushyenga tudashyamirana
Nkamukumbura yashize inyota atera ubuse umusindikazi
Nkamukumbura akandagira ruvakwaya
Nkamukumbura turenze Nyacyonga twerekeje
Ku itetero ry’iwacu i Kavumu na Mutandi
Nkamukumbura tugeze Cyamutara
Nkamukumbura tugica Nyansenge
Nkamukumbura tugeze Rwafandi
Nkamukumbura tugeze ku Rusumo
Dusanganizwa impundu iwacu hafi ya Mwange
Nkamukumbura duhabwa ikaze mu muryango
Wahoze ari Mugari w’abasinga b’ABAYABUZA
Ndamukumbura turi Ku Kicukiro ataramanye n’ incuti
Ndamukumbura turi Ku Muyange mu Kagarama
Ndamukumbura turi i Nyarugenge n’i Rubungo
Ndamukumbura tureba umupira wa Kanombe, panteri, kiyovu,..
Ndamukumbura mu nkera yateretse intango
Ndamukumbura ashaka ko tubaho neza
Ndamukumbura ahangayikishijwe n’ejo ngo aturinde
Imiruho n’izindi mbogamizi zo gatsindwa
Ndamukumbura …………….

RUHUKA NYAMIBWA YO MU BASINGA
Ubatashye, Nyiramihanda na Ngirumwami
Uti Ntagisibya!
Mukantagara uti cururuka
Abo kwa Rwabigwi rwa Rubabi bibarutse Kobwa na hungu
Uti Tuza nabo batunge, barambe bubake bagwire bagwize
imiryango n’amashyo bahinge beze imyaka
Uti baragukunda kandi barakubaha wo kabaho we.
Umutashye umusindikazi wagusanze kare
Ku gicamunsi agasiga icyuho muri barindwi
Umutashye impfura mu basambo basangira
Umutashye Inkindi Imakulata na Malayika Fabrice
Ubatashye Nyiramahingura na Byarabuze Tarisisi

Tuzahura Papa ariko ba uretse si none haracyari kare
Unkumbure unkomeza unyifuriza kuramba
Nzarambukirwe n’iyi si!

Ruhukira mu mahoro Dawe ndagukunda

Vestine Umugwaneza

Vestine Umugwaneza

Kamarampaka idafititse ku ihindurwa ry’itegeko nshinga ry’u Rwanda

$
0
0

Ababajijwe batifuzako itegeko nshinga rihinduka ariko urubuga rwa politiki rugafungurwa na FPR ikaba yatanga undi mu kandida utari Kagame mu matora ya 2017 barenze 56%.

Hashize igihe leta ya Kagame igaragaza ko ishaka gukoresha kamarampaka kw’ihindurwa ry’itegekonshinga kugirango rimwemerere kuzakomeza gutegeka nyuma ya 2017, nubwo ubu atabyemerewe. Hari abahanga mu by’amategeko nka Dr Charles Kambanda bo bemezako n’iyo kamarampaka idakwiye.

Mushobora gutangira mwibaza muti kamarampaka idafifitse ishobora kuba gute mu Rwanda? Nyamara ahubwo yarabaye. Muti yabaye ryari cyangwa yabereye hehe?

Igisubizo:

Aho abantu bihitiramo icyo bifuza kubyerekeye ihindurwa ry’itegekonshinga na n’ubu haracyagaraga kuri website y’iki kinyamakuru The Rwandan. Guhitamo icyo wifuza gikenewe byanditswe mu ndimi zinyuranye: icyongereza, igifaransa n’ikinyarwanda. Iryo hitamo urisanga ahagana iburyo ku ruhande rwo hasi iyo ugiye kuri paji ya mbere muri buri rurimi rukoreshwa.

Abanyarwanda twarasinyishijwe ku ngufu, ababishaka n’abatabishaka, abazi kwandika n’abatabizi, ndetse n’abatabifitiye uburenganzira barimo n’abanyururu. (Aha sinibuka neza niba twaramenyeshejwe n’itangazamakuru rya prezida Kagame ko abanyururu bifuzaga gusa ko akomeza kuyobora, cyangwa niba nabo hari amabarwa basinye abishyigikira bakayageza ku nteko ishingamategeko).

Nyuma y’iryo tekinika ryo gusinyisha ku ngufu, Kagame yazengurutse igihugu, na none abaturage bakubitirwa kujya kumushengerera ngo agaragare nkushyigikiwe mbere y’uko umushinga w’ihindurwa ry’itegeko nshinga ujya mu nteko ishingamategeko. Igitekerezo cyawo cyahageze tariki ya 14/07/2015 wemezwa 100% na zangirwa ntumwa za rubanda zigizwe ahubwo n’abahagarariye inda zabo. Ibi bikaba ariko ari itekinika rya FPR rigikomeza.

Tuve kw’itekinika rya FPR rireba ihindurwa ry’itegekonshinga, ahubwo turebe ukuntu abantu bahitamo icyo bifuza iyo nta gahato kabari hejuru. Dutangire tureba ibibazo byabajijwe abagombaga gutora muri ziriya ndimi zavuzwe n’ukuntu batoye:

1.    Ababajijwe mu gifaransa

Dore ibibazo byabajijwe abumva igifaransa n’ijanisha ry’abashubije bose ku bibazo bwo mur’urwo rurimi.

Rwanda 2017: Qu’en pensez-vous? (Mutekereza iki kuri 2017 mu Rwanda?)

  1. Oui à la Révision de la constitution et aux mandats illimités (Gushyigikira ihindurwa ry’itegekonshinga n’ivanwaho za manda)
  2. Non à la Révision de la constitution et aux mandats illimités oui à l’ouverture de l’espace politique (Kudashyigikira ihindurwa na manda zidashira, ahubwo hakaba ubwisanzure bw’amashyaka)
  3. Tout sauf la guerre (Icyakorwa icyaricyo cyose hapfa kutaza intambara)

Résultats (Ibisubizo)

  • Non à la Révision de la constitution et aux mandats illimités oui à l’ouverture de l’espace politique (81%, 138 Votes)
  • Oui à la Révision de la constitution et aux mandats illimités (14%, 23 Votes)
  • Tout sauf la guerre (5%, 9 Votes)

Total Voters (abatoye bose): 170

2.    Ababajijwe mu cyongereza

Ababajijwe muri uru rurimi bahawe ikibazo kimwe n’uburyo bubiri gusa bwo gusubiza:

Rwanda 2017: What do you think about that?

  1. Yes to the constitutional revision and unlimited renewal of presidential terms
  2. No to the constitutional revision and unlimited renewal of presidential terms

Results (ibisubizo)

  • No to the constitutional revision and unlimited renewal of presidential terms (80%, 373 Votes)
  • Yes to the constitutional revision and unlimited renewal of presidential terms (20%, 93 Votes)

Total Voters (abatoye bose): 466

3.    Ababajijwe mu kinyarwanda

Bo bahawe uburyo bune bwo gusubiza bashoboraga guhiyamo. Wenda abateguhe anketi, mu kubaha uburyo bunyuranye bwo gusubiza, bashobora kuba barashakaga ko abumva ikinyarwanda wenda gusa, kuko ari nabo benshi, bashobora kw’isanzura mu kugaragaza ibitekerezo byabo ku bijyanye n’ariya matora.

Nyuma ya 2017 mubona byagenda gute?

  1. Itegeko Nshinga rigomba guhinduka kuko Perezida Kagame aracyakenewe
  2. Itegeko nshinga ntirigomba guhinduka n’urubuga rwa politiki rugomba gufungurwa
  3. Icyaba cyose ariko ntihabe intambara
  4. Itegeko Nshinga ntiryahinduka ariko Perezida Kagame agashaka undi muntu yizeye akamusimbura

Ibisubizo

  • Itegeko nshinga ntirigomba guhinduka n’urubuga rwa politiki rugomba gufungurwa (47%, 1,146 Votes)
  • Itegeko Nshinga rigomba guhinduka kuko Perezida Kagame aracyakenewe (25%, 606 Votes)
  • Icyaba cyose ariko ntihabe intambara (19%, 463 Votes)
  • Itegeko Nshinga ntiryahinduka ariko Perezida Kagame agashaka undi muntu yizeye akamusimbura (9%, 212 Votes)

Total Voters (abatoye bose): 2,427

4.    Ibyavuye muri anketi ku buryo bwa rusange

Ikigaragara muri iyi anketi yakorewe kuri murandasi twakwita amatora adafifitse kw’ihindurwa ry’itegekonshinga ry’uRwanda, n’ibintu bitatu by’ingenzi:

  1. Ababajijwe batifuzako itegeko nshinga rihinduka ariko urubuga rwa politiki rugafungurwa na FPR ikaba yatanga undi mu kandida utari Kagame mu matora ya 2017 barenze 56%
  2. Naho abifuzako itegekonshinga ryahinduka ndetse na Kagame wabo agakomeza agategeka ntibarenze 25%
  3. Abadahangayikishijwe na politiki ariko nanone bakaba batifuza intambara bo bari hagati ya 5% na 19% (uretseko nanone abambere bandi bo bitavuga kobaba bayifuza)
  4. Ba ntibindeba ubwo bo bakaba bagera kuri 14% babaye benshi.

Tuzirikanye ko kuri The Rwandan hajyaho abantu (visiteurs uniques) barenga ibihumbi bitandatu (6,000) buri munsi (umuntu umwe kuri mudasobwa ni ukuvuga ko aba bantu barenga kuko bishoboka ko abantu bashobora gukoresha mudasobwa imwe ari abnatu barenze umwe), wakongeraho urwo rubuga rufungurwa (pages affichées) inshuro ibihumbi birenga mirongo itatu na bitandatu (36,000) buri munsi, kandi wakongeraho TheRwandan umubare w’inshuro ifungurwa(pages affichées) urenga miliyoni (1,000,000) ku kwezi,  biragaragarako abantu batanze uko babona ko ibintu byagenda nyuma ya 2017 mu Rwanda ari bake cyane (3,063). Ibintu bibiri bishobora kuba byarateye uwo mubare muto wabasubije ni ibi:

  1. Kuba nta gahato byari hejuru yabashatse gutanga ibitekerezo byabo;
  2. No kuba wenda abantu benshi mu bajijutse bagera kuri murandasi bavuga bati uko byagenda kose, ntacyo bizahindura k’ubuzima bwabo bwite, nuko bakibera ba ntibindeba.

Umuntu akaba yarangiza iyi nyandiko y’isesengura ry’imitorere idafifitse kw’ihindurwa ry’itegekonshiga avugako, abanyarwanda benshi bajijutse (abatajijutse ntaho bahurira na murandasi) batabihatiwe bashobora no kutajya gutora. Ariko ikindi kitashidikanywaho nuko abatoye bose, ntashiti abenshi berekana bashikamye ko batifuzako prezida Kagame yakomeza gutegeka u Rwanda nyuma ya 2017. Ibi bikagaragazako mu Rwanda habaye hari demokrasi, bivuga ubwisanzure busesuye, abategetsi nka Kagame badashobora gutegeka igihugu.

Nkuko natangiye mvuga haruguru, byaragaragaye ko ibyerekeranye n’ihindurwa ry’itegeko nshinga mu Rwanda, ririmo itekinika ryinshi cyane. Umuntu ashyize mu gaciro yakwemeza nta shiti ko nta kintu gihatira uwaba yaratoye muri bariya babaruwe kur’iyi anketi ya The Rwandan, kubera ko uwabikoze wese, yabikoze ntawumuhagaze hejuru. Ahubwo bikaba bishobora kwerekana ko wenda abantu badategetswe gutora, hatora bake. Ibyo bikunze kugaragara mu bihugu byateye imbere.

 Ambrose Nzeyimana

Colonel Bagosora ntiyankijije ndi njyenyine yadukijije tuli imiryango itatu hafi abantu 16: Jean Mbanda

$
0
0

Bwana Jean Daniel Mbanda wahoze ari umudepite mu nteko ishinga mategeko y’u Rwanda nyuma yo gusohora inyandiko ku rubuga DHR yibaza impamvu Colonel Bagosora afunzwe, uwitwa Tatien Ndolimana Miheto yatangaje ku rubuga DHR ko azasekura Bwana Jean Daniel Mbanda kimwe ngo n’abandi bapfobya Genocide yakorewe abatutsi.

Ibyo Bwana Mbanda ntabwo yabyihanganiye bituma yandika indi nyandiko nayo ayicisha ku rubuga DHR. Iyo nyandiko iragira iti:

Bavandimwe , Banyabugingo,namwe mwese Bacikacumu, Mukibaho?

Oya nimumbwire, Ubu aya magambo ntarenze ikimenyetso cy’uburwayi? Ni ukuli njye ndabona halimo “ubukunguzi”. Ubu mpinduwe “immonde, ingrat et lâche” kuko gusa navuze icyo ntumva ku micire y’urubanza rwa Colonel Bagosora? Ruriya rubanza se ninjye waruciye ? Oya nimumbwire. Ubuse aba batumye Tatien Ndolimana kwandika ibi (kuko we atatinyuka kubyibwiriza ni ukuli!) Barumva iyi forme ya terrorisme ariyo yambuza gushakisha kumenya icyo data, mama, abandimwe banjye bazize. Koko?

Nabonye hari abazana incyuro ngo Bagosora yaba yarankijije, basa nabifuza ngo iyo mpfa aho kurokorwa na Bagosora.

Nagirango abo bose mbabwire ibintu bibili:

1) Colonel Bagosora ntiyankijije ndi njyenyine yadukijije tuli imiryango itatu hafi abantu 16( cumi na batandatu).Yaragiye nyuma y’ imunota mirongo itatu anyoherereza imodoka. Ku munota wa nyuma umwe muli iyo miryango wisubiyeho ngo bagiye kutwica. Twarawuhendahenze uratunanira. Twuriye imodoka(land cruser long chassis) tuli abantu cumi na babili niba nibuka halimo n’umushoferi na convoyeur.Twasohotse juste abicanyi batugezeho.

ICYI GIKORWA CYONYINE TURAKIMUSHIMIRA KANDI DUSENGA IMANA NGO IZAMUKORERE IBYO ISHAKA KUKO ALIYO MUCAMANZA MUKURU.

2) Njye nsanga ahubwo aho kubigira incyuro abacika cumu bose na iriya “ibuka” yirirwa mu myigaragambyo idafite icyo itumariye twali dukwiye gufatanya tukamusabira nibura ko ashyirwa parmi LES JUSTES. None nta soni?

3)Ndagirango nibutse Ndolimana n’abandi barwayi nkawe ko Data yishwe ntacyo yavuze. Nibabishobora bazankoreshe (ho) icyo bashaka aliko nzaba navuze icyo ntekereza. NGO AHO KUNIGWA N’IJAMBO WANIGWA NI UWO URIBWIYE.

Ikindi kandi bajye bibuka ko URUCIRA MUKASO RUGATWARA NYOKO.

NABABWIYE MWESE KO NATANGIYE URUGAMBA RWO “KWANGA ICYINYOMA”

KANDI NTA MUNTU N’UMWE NTA N’IGIKORWA NA CYIMWE BISHOBORA KUMPAGARIKA.

Ahasigaye nimwanjwe ngo murasebya MBANDA.nababwira iki.

NGAHO NIMUSOME IBILI HASI AHA!

-Mme Agnès,

-Mr Mbanda,

-Mmes/Mrs qui estimez que la lutte contre les négationnistes d`un génocide est un combat innoportun,

Je ne fais pas que “gukangisha gusekura Mbanda”. En effet, si Mbanda Jean persiste et signe qu`il estime que le monstre cerveau du génocide perpétré contre les Tutsi, j`ai nommé le tristement célèbre Colonnel Bagosora Theoneste est un innocent victime du TPIR d`Arusha, turamusekura, turamumena. Si par ses expressions et appellations minimisantes il persévère à profaner et  amalgamer un genocide reconnu par le concert des nations. Eh bien, nous ne le regarderons pas les bras croisés.

Entendez par turamusekura, que nous enclanchons nos armes de lutte contre les imondes qui nient, minimisent et ou profanent ledit génocide. Que Mbanda se méprenne en estimant les rescapés incapables de lutter contre la dernière étape du génocide auquel nous avons survécu, est une chose, qu`il comette le crime de negation et profanation de ce génocide et s`en sorte impuni, est une autre chose mais qui n`aura pas lieu kuko tuzamusekura.

Quant à vous qui estimez que lutter contre le négationnisme d`un génocide est un combat sans raison d`être puisqu`il ne ressucitera pas les genocidés, sachez que le négationnisme est le parent de l’idéologie du  genocide. Bien plus, il est impossible d`honnorer sereinement la memoire des victimes d`un génocide qui subit negation, minimisation, justification et profanation. De même un rescapé qui ne combat le négationnisme d`un génocide qui a décimé les siens est un ingrat ou un lâche qui trahit une des principales missions pour lesquelles il est en vie.

“…L’homme se decouvre en se mesurant avec l’obstacle…” (Antoine de St Exupery)”…L’exrêmisme dans la défense de la liberté n’est pas un vice  et la modération dans la défense de la justice n’est pas une vertu…”(B. Goldwater)”…Abatabizi ntibicwa no kutabimenya,ahubwo bicwa no kubimenya nabi…”(D.Buturo)

Muvandimwe kandi nshuti Nayinzira

$
0
0

Imana iguhe iruhuko ridashira iruhande rwayo! Warayikunze urayiringira, none iguhamagaye ngo mubane iteka.

Wabaye intwari mu bihe byose, ubana n’abandi mu rukundo kandi wakoreye neza igihugu mu mirimo yose washinzwe kuko wayitunganyije uko bishobotse kandi waritanze.

Nzahora nibuka uburyo twakoranye kugeza igihe dutandukanijwe n’amatage y’intambara yo muri 1994 n’igihe twahuye ubwa nyuma mu Bubiligi mu butumwa uri Perezida wa Komisiyo y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Warenganijwe n’ingoma y’ikinyoma n’igitugu, ariko Imana yonyine niyo Mucamanza w’ukuri.

Utabarutse uri Intwari; tuzahora tukwibuka kandi tuzakomeza guharanira ibyo washyiraga imbere kugeza utabarutse: amahoro, ubumwe, ubupfura, kwiyoroshya no kwiyumanganya.

Urabeho mubyeyi.

Michel Niyibizi.

Belgique.


Umwana wagizwe impfubyi na FPR yarakajwe n’imvugo ya Ange Kagame ngo “sinabaho ntafite umuryango wanjye”.

$
0
0

Paul Kagame aho kujyana n’umugore we mu nama yahuje perezida wa leta zunze ubumwe z’amerika n’abakuru b’ibihugu by’afurika, we yahisemo kwijyanira n’umukobwa we umwe Ange Kagame. Nyuma y’urwo ruzinduko, Ange yagiranye ikiganiro n’urubuga nsakazamakuru rukorera kuri internet rwitwaigihe.com. Kimwe mu bibazo byamubajijwe ni ukuvuga ikintu kimwe atakwihanganira kubaho adafite. N’umutima mwiza, Ange yasubije ko ikintu atakwihanganira kubaho adafite ari umuryango we. Aya magambo yababaje benshi cyane cyane abagizwe imfubyi n’ingabo ise wa Ange yari abereye umugaba mukuru. Iyi ni ibaruwa uwitwa Kanyabigega Elijah yandikiye Ange Kagame. Kanyabigega ni umwe mu mfubyi zarokotse ubwicanyi bwa Paul Kagame. Ibaruwa yanditse mu rurimi rw’icyongereza, twayibahinduriye mu Kinyarwanda.

Ubwanditsi

“Nshuti Ange Kagame, imfura mu bakobwa b’u Rwanda,

Nyemerera nkwandikire mu rurimi rw’icyongereza, ni kimwe mu bintu bibi so wakubyaye yampatiye kubana na byo. Nabwiwe ko ababyeyi banjye bakomoka muri komine Kiyombe, kamwe mu karere so wakubyaye yahaye ibihano ku byaha bitakozwe. Mfite imyaka 24, kandi ndizera ko niba maneko za papa wawe nizidashakisha inimero ya mudasobwa yanjye ngo zinyice ndi hafi kwizihiza isabukuru y’imyaka 25 vuba aha. Ariko nyamara iyo siyo mpamvu yo kukwandikira. Ibaruwa yanjye iribanda cyane ku rugendo rwanyu muri Leta zunze ubumwe z’Amerika, no kuri papa wawe nka perezida w’igihugu cyanjye.

Ikiganiro wagiranye na Igihe.com

Nyuma y’uruzinduko wakoranye na papa wawe I Washington, nta shiti umubyeyi wawe yageze kucyo yashakaga. Yifuzaga ko itangazamakuru mpuzamahanga rikumenya kandi yabigezeho. Rwose nabishimirwe papa wawe n’uburyo akoresha mu kwiyamamaza. Ubonye iyaba yashoboraga no kubikorera umurenge wanjye wa Mukarange!? Twahita tubona amazi yo kunywa mu gitondo. Ariko rero ikiganiro cyawe na Igihe .com cyatumye ntekereza cyane aho bakubajije ikintu udashobora kwihanganira kubaho udafite. Igisubizo watanze cyari gihwitse rwose.

Waravuze ngo “sinshobora kubaho ntafite umuryango wange.” Nyemerera ngukosore kuko mu Kinyarwanda ntituvuga “wange” ahubwo tuvuga “wanjye”, keretse niba papa wawe ashaka gusimbuza Ikinyarwanda Uluganda nk’uko yasimbuje icyongereza igifaransa. Nta kibazo tuzakomeza twihangane nk’uko tubimenyereye kuva mu kwezi k’Ukwakira 1990.

Tugarutse ku gisubizo wahaye IGIHE.COM, gifite ishingiro rwose. Umuryango w’umuntu ufite agaciro gakomeye cyane, ariko ndibaza niba iso azi cyangwa asobanukiwe intimba miliyoni z’abanyarwanda bafite nyuma y’aho ababyeyi babo bazize agafuni! Uri mutoya cyane wenda ntuzi icyo agafuni bivuga ariko niba iso atarakwicaje ku bibero ngo akubarire uko yajyaga yica abanyarwanda b’inzirakarengane muri Kiyombe, Mukarange, Bwisige, Butaro, Kidaho n’utundi duce two mu Rwanda, nshobora kwitanga nkakwigisha amateka y’u Rwanda n’uburyo iso yateguye kuba ikirangire ubu wowe urimo wishimira uyu munsi.

Uburyo agafuni kangize imfubyi mfite imyaka 4

Nshuti Ange, sinzi uko navutse ariko wowe nziko uzi uko wavutse kuko papa wawe n’inshuti ze zafashe amafoto ndetse nyuma mwagiye mwizihiza umunsi w’amavuko wawe. Nyamara jyewe navutse ibisasu bya katiyusha binyura ku mutwe. Bambwiye ko igihe papa wawe yoherezaga ibisasu 12 icyarimwe, mama wanjye yagize ibise igihe kitageze, mu gihe (ababyeyi banjye) barimo bahunga so. Bambwiye ko muri icyo gihe iso yarimo atsembatsemba. Yariyarahiye gukubura Kiyombe, Cyungo, Bwisige, Kivuye na Kiyombe ngo murwego rwo kugutegurira amayira. Muri iyo nkubiri ibintu ntibyagendekeye neza Mama wanjye. Yagombaga guhita mbyara. Nyamara umuriro wa so wari mwinshi cyane. Mama wanjye yari azi ko gutinda gatoya byashoboraga kumushyira ku bugi bw’inkota ya so. Nuko rero Papa wanjye yahise atekereza uburyo yakemura icyo kibazo. Njye nari imfura ye. Yifuzaga ko twese twabaho ariko ingabo za so zari zitwegereye cyane. Ni uko Papa yabonye ikigega maze ashyiramo mama waribwaga cyane na we yinjiramo amufasha kunyibaruka, ni naho haturutse izina rya Kanyabigega.

Maze kuvuka ibintu byakomeje kudogera. Ibuka ko ikigega cyakijije ubuzima bw’abantu batatu, jyewe, mama na papa. Simfite umwanya wo kukunyuriramo mu magambo arambuye uburyo navutse ariko umenye ko Imana yahagaze hagati yanjye na So ikoresheje ikigega bityo ingabo za so ntizatubona.

Twihuse gatoya reka nkubwire undi munsi ukomeye mu buzima bwanjye, ubw’umuryango wanjye n’ubw’umuryango wawe.

Umunsi umwe mu mwaka wa 1993 ababyeyi banjye bagiye gushaka ibyo kurya kuko twari tumaze iminsi itatu nta kintu dukoza ku munwa. Icyo gihe twabaga mu nkambi y’abavanywe mu byabo ya Muhura. Ndizera ko is yakubwiye aho Muhura yari  iherereye. Mushiki wanjye yari afite amezi ane gusa na murumuna wanjye yari afite imyaka ibiri. Kuri uwo munsi murumuna wanjye yari arwaye kandi ashonje. Ni uko ababyeyi banjye baramutwaye we na mushiki wanjye babajyana ahitwa Nyagahanga. Muri aka gace hari hatuye masenge wari warahashyingiye ahitwa NEKE. Masenge yari yadutumiye ngo dufate ibiryo dushoboye kuko abana twari dushonje cyane. Ababyeyi banjye baragiye ntibagaruka, hagarutse gusa abakecuru ingabo za so zaretse ngo bazajye kubara inkuru. Uzagende ubaze aho Nyiramitsindo yabaga. Ni we watubwiye uko ingabo za so zaje zigatsemba urugo rwa masenge. Haje inyeshyamba 11 za FPR zuzuye ubugome zigendereye kungira imfubyi uwo munsi. Nko ku isaha ya saa cyenda nibwo zageze mu rugo rwa masenge zitwaje udufuni. Zishe abantu bose bari bahari hasigara Nyiramitsindo wenyine. Murumuna wanjye Migisha na mushiki wanjye Akizanye ntinbarokotse ngo barebe uko isi itembera ubu, bitewe na so uriho.

Mushiki wanjye Akizanye asekera kuri FACEBOOK

Mu gihe wibaga umugono maze ukiyerekana I Washington bityo ugahinduka ikirangirire mu ijoro rimwe umwenyura iruhande rwa so hejuru y’amafaramga ava mu misoro itangwa n’abenegihugu hari ikintu kimwe cyanje mu mu mutwe. Mushiki wanjye Akizanye aba ari kwizihiza isabukuru y’imyaka 21 uyu munsi. Yari kuba kuri FACEBOOK yandika asangira n’inshuti ze ababwira uko yishimiye uyu munsi.

Akizanye yari kuba yishimiye ibyo nanditse ku rubuga rwe mubwira nti: Ugire isabukuru nziza baby girl, nishimiye kugira mushiki wanjye umeze nka we” . Nyamara ibi ntibyabaye bitewe na so uriho.

Iyo nkubonye ukura wishimye nibaza niba ujya utekereza ku bandi banyanrwanda batakaje ababyeyi babo biturutse ku bikorwa bya papa wawe. Ese iso yigeze akubwira ko we n’agatsiko bavanye Uganda banze guhagarika imirwano ndetse bakanga 40% by’imyanya muri guverinoma bari bahawe na Habyarimana? Ese iso yigeze akubwira ko ibyo byatumye habaho ubwicanyi bwakorewe inzirakarengane z’abatutsi bashoboraga kurokoka ndetse ubu bakaba baryohewe n’ubuzima nk’uko nawe bukuryoheye? Yigeze akubwira ko hari impinja ama miliyoni zari zifite umwaka umwe gusa igihe iso yarasaga indege ya Habyarimana na Ntaryamira? Ujya se wibaza uburyo iso yambujije kwibuka mu cyubahiro ababyeyi banjye n’abavandimwe Akizanye na Migisha, reka wenda ibyo kubashyingura mu cyubahiro tubireke!

Mu gusoza ibaruwa yanjye nshuti Ange, nifuzaga kukwibutsa ibikurikira: U Rwanda ni urw’Abanyarwanda, Abahutu, Abatutsi n’Abatwa ariko iso yahinduye igihugu cyacu igikumba cye bwite yiyibagiza ko Abanyarwanda bafite uburenganzira bwo kwibuka ababo bishwe. Abanyarwanda bazi neza badashidikanya ko kubera ibikorwa bya so, u Rwanda rwibukwaho jenoside kandi nyamara yarashoboraga kutabaho iyo iso ahagarika umutima w’inda nini.

Urubyiruko rw’Abanyarwanda rurashenguka ariko nta n’umwe wo kubara imkuru kuko dutinya iso azaza akatugira nk’ibyo yakoreye KIZITO Mihigo, na Patrick Karegeya. Ubu umwana wa Karegeya Portia Mbabazi yari kuba yizihiza imyaka 23 ari kumwe na se iyo so aza kuba atariho.

45468-dortiambabazikaregeya

Portia Mbabazi Karegeya

Nshuti Ange, ndi umusore w’umunyarwanda wabujijwe uburenganzira bwo kugira ababyeyi n’abavandimwe kandi aya mateka agera kuri buri wese yaba umututsi, hari miliyoni z’abatutsi zatakaje ababyeyi kubera so; haba no mu bahutu miliyoni z’abana b’abahutu babuze ababyeyi babo kubera so. Reka wenda tube twibagiwe Abatwa kuko na guverinoma zabanje ntizigeze zibaha ishema bakwiye ndetse n’ubutegetsi bwa so ni uko. Ubutaha nujya mu itangazamakuru kuruka, nyamuna ujye wibuka ko hari miliyoni z’abantu iso yasyonoreye aho.”

Kanyabigega Elijah

Ushaka gusoma original text yayibona aha: http://gahunde.org/2014/08/11/a-young-rwandan-orphaned-by-rpf-reacts-on-the-ange-kagames-i-cant-live-without-my-parents/.

Hacuzwe ikinyarwanda kidasanzwe !

$
0
0

(amabwiriza ya minisitiri No 001/2014 du 08/10/2014)

Isesengura nakoze mu nyandiko nise mu rurimi rw’igifaransa “De la normalisation à l’anormalisation de la langue rwandaise”, abasomyi benshi bansabye ko nayishyira mu kinyarwanda kugira ngo yumvwe na benshi.

Mu magambo avunaguye, nagiraga nti abanyarwanda bamaganye muri rusange ivugururwa ry’ikinyarwanda riherutse, kandi koko bifite ishingiro, kuko rifata ururimi rwariho rikaruhindura ukundi; Hari amagambo yari asanzwe akoreshwa yavanyweho cyagwa se ahindura inyito ku buryo butumvikana. Hari kandi n’uburyo bw’imyandikire bwahindutse bidakurikije imiterere bwite y’ururimi.

Mu bisanzwe, ivugururwa ry’ururimi nakwita hano “normalisation” riba rigamije gusakaza ururimi ruhurirwaho na benshi. Ntabwo itsinda ry’abagize ivugurura rifite inshingano zo guhimba ururimi rushya ngo abe ari rwo bashaka gusakaza. Nta mpamvu kandi yatuma bahimba ijambo (néologisme) mu gihe hari irindi risanzwe rikoreshwa kandi nta wigeze agaragaza ko iryo jambo riteye ikibazo.

Ikosa rero ririya vugurura ryakoze ni ugushaka guhimbira abanyarwanda ururimi rudasanzwe kandi bo batagaragaje icyo cyifuzo, batagaragaje ko ururimi rusanzwe rwabateye ibibazo. Ngicyo ikitaranyuze abanyarwanda muri rusange.

Zimwe mu ngero:

- Ijambo “injyana” rimenyerewe cyane ryavanyweho nta mpamvu, risimburwa n’irindi ari ryo “urujyano”. Nta mpamvu n’imwe yabisobanura kuko iiryo jambo ryinjiye mu kinyarwanda nk’uko tubibona mu ngero zikurukira: “injyana nyarwanda”, “ibyo uvuga nta njyana bifite”, etc.Ni kuki rwose bahimbye icyo kijambo “urujyano” gisa n’aho kigoreka ikinyarwanda?

- Ibihekane bimwe na bimwe babihinduye akajagari ku buryo budasobanutse neza. Ibyo ni nka nts, cy, njy, jy, n’ibindi.
-Nko mu ijambo “icyi” (risobanura igihe cy’izuba cyo mu kwa karindwi n’ukwa munani)bagize bati kuva ubu hajye handikwa “iki”. None se iryo jambo kuki ryahinduka kandi rigaragaza ko ritandukanye n’icyo kinyazina cyerekana? Ese rizajya risomwa rite?

-Ijambo “icyibo” bati na ryo niryandikwe “ikibo” nyamara amagambo yandikwamo icyo gihekane “cy+i” ni ya yandi ahinduka “by” mu bwinshi. Izindi ngero ni nk’izi: icyicaro, icyuhahiro kuko bavuga ibyicaro, ibyubahiro.

-ijambo “intsinzi”bati na ryo niryandikwe “insinzi”, aya magambo yombi ntaturuka ku nshinga zimwe. Irya mbere riva ku gutsinda (ku-tsind-a), irya kabiri rikava ku gusinda (ku-sind-a). Ni mpamvu ki ryata imyandikire isobanuka rigafata imyandikire idasobanutse, kandi ntaho abanyarwanda bigeze berekana ko kwandika “intsinzi” biteye ingorane .

-ijambo “amajyepfo” na ryo bati niryandikwe “amagepfo”. Nyamara kandi riva ku nshinga “kujya”rigafatana n’umugereka “epfo”. Ntabwo riva ku nshinga “kuga” itanabaho mu rurimi rw’ikinyarwanda. Ese ahubwo iryo jambo rishya ryasomwa rite?

Mu kwanzura rero, n’ubwo umurimo wakozwe ntawawutera utwatsi uko wakabaye wose, ariko uragagaza muri rusange imihindukire idafite igisobanuro mu bijyanye n’iyigandimi. Umuntu akaba yakwibaza niba warakozwe koko n’abantu babihugukiwe cyane

Mu bijyanye n’ururimi, nta muntu upfa guhindura byo guhindura gusa. Ivugurura riba igihe koko ari ngombwa kandi byagaragajwe n’abavuga urwo rurimi muri rusange. Ibyo bigatuma hitabazwa abantu b’ingeri nyinshi zirimo cyane cyane abazobereye muri uwo murimo. Ivugururwa ntirikorwa n’abantu bafite imyaka myinshi gusa, ahubwo hitabazwa cyane cyane ababifitemo ubumenyi n’ubushobozi koko.

Nsoza iriya nyandiko mvuga ko ikinyarwanda ari ururimi abanyarwanda batsimbarayeho cyane kandi bifite ishingiro kuko ari ubukungu butagereranywa. Burya koko ufite ikirezi ntamenya ko cyera aka wa mugani. Ururimi rwacu rukwiye rero kwitabwaho no gushyigashyirwa n’inzego zikomeye zitari iza minisiteri ya siporo (gusa).

Faustin Kabanza

Kinyarwanda rurimi rwanjye

$
0
0

Kinyarwanda rurimi rwanjye
Nakumvise nkivuka nkuvuga nkivuka
Mpamagara Mawe na Dawe,
Nakura Nyogokuru na Sogokuru
Ngo ngusimbuze uruntazi n’urukonjo
Ko nakuze ngutandukanya n’ururyogo
Ni gute nagutenguha nkwitiranya n’urukonjo

Ngutera ubukonje wari usususurutse unsusurutsa
Bagukubite ifuni mbatize urindi bakurandure
Nceceke?

Urunduke ndeba nsigarane iki se rurimi rwanjye
Nceceke?

Baguhindure isura baguhumanye wari umuzi wanjye
Nceceke?

Bakumaremo isa kandi njye nawe dufitanye isano
Nceceke?

Kinyarwanda rurimi Gakondo
Kinyarwanda mukondo w’ibyo namenye
Kinyarwanda mukondo w’ubumenyi narahuye
Kinyarwanda nkingi y’umuco wacu
Mukondo w’ubumenyi narahuye
Wandyoheye mawe avuza ubuhuha
Wandyoheye masenge ancira imigani
Bagukubite ingengene bakugire incike?
Nceceke?

Wandyoheye muri alifu na gatigisimu
Wanyuze mu turirimbo twaririmbaga
Turi ibitambambuga dutambagira iwacu
Wanyuze mu ikeshamvugo no mu mazina y’inka
Wandyoheye mu bisigo no mu byivugo binyuranye
Wandyoheye mu kibonezamvugo
Binkundisha amasaku n’uturemajambo
Ari nabyo byatumye mbona WIHAGIJE

Ndagukunda mu migenzo no mu mihango ya kinyarwanda
Reka mbashyirireho KIRAZIRA
Kugutesha agaciro kugukoroga no kukuroga
Nibihagarare
Rurimi nkunda n’umutima wanjye wose
Reka ngufatire ifumba nkumire abaguhumanya

Kinyarwanda rurimi rwa Kanyarwanda
Bakurwaze sharukoro bagutere ubusembwa
Uri ururimi rwujuje ibyangombwa bagutobe
Nceceke?

Nzasubira ngutera ubuse
Abagupfobya Nzabarega kuri Mupenzi Venuste
Imanzi y’umusizi itakwima agaciro

Uramuke Kinyarwanda tuzasubira

Vestina Umugwaneza

Ku rurimi rwacu nkunda cyane; I KinyaRwanda. – Louise UWACU

$
0
0

Ku rurimi rwacu nkunda cyane; I KinyaRwanda.

Ikinteye kukwandikira: Ndagirango ngusabe imbabazi ku mugaragaro, hakiri kare, imbere y abantu bose rwose wowe rurimi rwanjye, ndagusaba imbabazi ko nakwibagiwe, nakwirengagije kenshi, none dore nubu nkwibutse ari uko “leta” ivuze ko igiye kukugandagura wa mugani w’abaturanyi bacu.

KinyaRwanda, mbabarira rwose.

Mbabarira wowe KinyaRwanda, wowe rurimi rwacu, ururimi rw’iwabo w’Imana, iwacu, I Rwanda, ndabigusabye mbabarira. Mbabarira kandi sinjye gusa ubabarira, ubabarire n abandi bana bawe benshi. Twatewe no kwiyanga, twatewe no kuryana, twatewe no kwicana. Twarakwibagiwe, dusigaye twibuka amateka y imyaka mike cyane tumaze muri ayo mahano gusa. Nuko tukihutira kwiga igifaransa, twiga icyongereza, twiga indage, I nerlandais n izindi nyinshi…

Aho hose aho turi kwiga indimi zaho, byaratugoye, byaratugoye pe. Aliko ni ha handi twarazize ye. Mpaka no mu kiratini bamwe twagezeyo. Mbega, ibintu ni “Veni, Vidi, Vici” kw’isi hose, abavuga I KinyaRwanda turiyo, kandi turiho.

KinyaRwanda rurimi rwacu nkunda, ndakumenyesha ko: nta gihugu na kimwe mubyo twagezemo, kigeze gihindura ururimi rwabo ngo aha ha ha turumenye rutworoheye. Nta gihugu na kimwe mubyo turimo, kigeze cyongera I KinyaRwanda muri “official languages” zabo. Ngo aha ha ha abanyaRwanda tubashe gukora neza iwabo. Nta gihugu na kimwe kigeze gihindura imico yaho ngo kugirango twe abashya tumererwe neza iwabo.

Muri make, I Rwanda, uko mpumva ni nkaho ari twe gusa tuzi kudohora. Nitwe gusa tuzi kudohora cyane muri uko kwanga guca abanyamahanga amataxes iwacu ngo kugirango babone bakunde baze gukorera “business” I Rwanda. Nitwe tuzi kudohora muri uko kubaha za visa zizenguruka “East Africa” yose, nubwo bo batwima visa zijya gusura iwabo. Nuko kandi ni natwe tuzi guhindukira tukagenzura abenegihugu bacu mu bikorwa byabo byose, bo bakakwa amakoro ku mishahara yabo, baba abakene baba abakire, bose barishyura, bose bubaka icyo gihugu n banyamahanga babamo batunze batunganiwe, batanasabwa kuvuga I KinyaRwanda neza kandi byitwa ko batuye I Rwanda.

None kandi na none, ngo KinyaRwanda, ngo ni wowe wuzuyemo amakosa. Ngo ni wowe ugomba guhinduka! Koko? Ngo oya rwose KinyaRwanda ngo ni wowe wananiranye. Ngo dore hashize igihe abaswa, abashya, n’abatagukunda, barakwiga, bakakwiga, bakakwiga ye! Aliko rwose KinyaRwanda ngo ukomeje kubananira! Ngo ukomeje kubihisha, aliko rwose KinyaRwanda wabaye ute? Wagiye ureka kwiraza inyanza koko? Wagiye ureka aya mahamba, nkubu urabona ubwira nde? Waretse kuvuga ubusa ngo ntago uzi aho ugiye hano hirya harya? Waretse koko kuzana amacakubiri y’ubusa ngo bamwe baragana mu majaruguru abandi berekeje mu magepfo harya? Nkaho wibagiwe ko byose tubikesha inshinga n’uburenganzira bwa buri wese bwo KUJYA aho ashaka yahavuga atahavuga.

Niko KinyaRwanda wowe bite rwose? Kuki ukomeye cyane basi?

Harya ngo nuko uri ururimi rw’abasekuruza n’abakurambere b’ibihangange kw’isi no mw’ijuru? Ngo nuko uri mu ndimi zo mu biyaga bigari cyangwa bigali? Iwabo w’abantu, ba bandi bamanutse bakagera ku Nyanja zose bagakwira isi yose. Ba bandi bubatse ibyo bita “civilization” mu cyongereza. Muri cya gihugu bita “Egypte” mu gifaransa? Ngo nuko harya uri I KinyaRwanda, uririmi rufitanye isano n’urwabategetse iyo yose, abavugaga ko Imana yabo nkuru ari “AMEN-RA” iyo ikaba ari wowe Mana yacu, natwe twita “IMANA YERA” mu KinyaRwanda!

Niko KinyaRwanda we, kuki koko wihishemo ubwenge n ubushobozi bimenywa na bake cyane? Ngo nuko harya uba ushaka kumvwa n abumvisha umutima nama gusa? He? Uvuze ngwiki? Ngo nuko uba ushaka ko umenywa n abagukunda koko? Niko KinyaRwanda we… ngo kuki koko urimo ubwenge burenze uko usomwa, birenze n’ icyandikwa cyawe koko?

KinyaRwanda rwose genda, nitwe twahumye, nitwe twatakaye, nitwe twagutaye, naho ubundi wowe wari amabuye. Ibaze nawe ururimi rwatewe na bose. Ngabo abadage, ababiligi, abafaransa, abongereza, abanyamerika, abarabu, abashinwa n abandi baturanyi… Abo bose dore nta numwe utaragusanze I Rwanda. Kandi rwose KinyaRwanda cyacu nkunda, ndakwizeye, nta numwe utazahagusiga. Uretse n’abashya, natwe AbanyaRwanda, twaragusanze, kandi tuzagusiga ugihagaze wemye.

Komera KinyaRwanda, rurimi rwanjye nkunda cyane. Umenye ko nubwo “leta” igezweho, yayoba muri byinshi bigeze no gushyiraho itegeko ryo kwandika I KinyaRwanda cy’uburimi. I KinyaRwanda “for dummies” itanabisabiye uruhushya mu basanzwe bandika ibitabo for dummies! Ndabizi neza ko wowe KinyaRwanda rurimi rwacu, AbanyaRwanda twese tuvuga, ururimi rw’igihugu kiriho kuri iyi si kimaze imyaka igihumbi n igihumbagaza. Twabayeho na Yezu uwo atarabaho, bataramuhimba. Icyo gihe cyose wowe KinyaRwanda wariho.

Nuko rero KinyaRwanda uzakomeza ubeho. Uzabaho kuko urusha ubushobozi, ubuhanga, n’ubushishozi abo bashaka kukuvangavangira ubusa.

Akaba ariyo mpamvu njyewe mbaye nkwisabiye imbabazi. KinyaRwanda rwose mbabarira. Kuko “déjà” nkuko ubizi njyewe nari nsanzwe narafashe gahunda yo kutakwibagirwa, gahunda yo kukwigisha abato, gahunda yo kugukunda no kugusakaza kw’isi.

Aho naba ndi hose, niyo banseka ngo ndi muri Canada, ngo ni kuki nkomeza kuvuga I KinyaRwanda? Njyewe rwose ntacyo bimbwiye, kuko KinyaRwanda ubu nsigaye nkuzi ho gato, kandi nsigaye nkwikundira. Niyemeje ko nzakomeza kukugeza kuri Radio, kuri Televiziyo, no mu nyandiko, aho ndi nawe urahari ye. Emera twibere pata na rugi nta kundi. Ndagirango rwose KinyaRwanda cyacu nkunda, ube ubizi ko mu bafite gahunda zo ku gutera no ku kwica ntarimo.

Mu bafite gahunda zo guhindura igifefeko “langue publique” ntago ndimo. Aliko kandi mbonereho n’umwanya wo gushimira abo bose, ko bakunyibukije. Banyibukije ko ugeze habi. Mpaka nubonetse wese ngo arashaka kukumenya. Mu mwaka umwe cyangwa ibiri, itatu, ngo arashaka kuba akuzi neza, n’abakuvukiyemo tutarakumenya! Hanyuma kandi ngo byamunanira kukwandika uko abyumva, ngo leta igahindura amategeko yuko wandikwa! Oya rwose KinyaRwanda ugeze habi. Warasuzuguwe bihagije. Nitureba nabi uzakomeza uvogerwe uharabikwe gusa gusa.

None rero KinyaRwanda rurimi rwacu nkunda, ndakumenyesha ko njyewe niyemeje ko nzaguha icyubahiro cyawe cyose. “Leta” yabyemera itabyemera, njye nzibuka umurage wadusigiye wo kuvuga RUMWE arirwo bita I KinyaRwanda. Umurage w’urwo Rwanda narwo rumwe, aliko kandi rugenda rwanda ubudashira ahashoboka hose. Umurage wawe wo kwemera Imana IMWE. Iyo Mana yacu, Rurema ya byose, hose na bose. Iyo Mana mu KinyaRwanda batubwira ko yirirwa ahandi igataha iwacu. KinyaRwanda koko nkubwo ntagukunze nakunda iki?

KinyaRwanda, rurimi rwacu nkunda, mbaye ngushimiye ko uzangirira impuhwe. Igihe cyose nzandika nabi I KinyaRwanda, bitewe n impamvu nyine namaze kuvuga kandi nanasabiye imbabazi. Aliko kandi mbaye nanagusezeranije ko … “Plus Jamais”… “Never Again”… ariyo abahanga bise KIRAZIRA mu KinyaRwanda.

Kirazira kwica I KinyaRwanda. Kirazira kwibagirwa I KinyaRwanda. Kirazira gusuzugura I KinyaRwanda. Sinzigera nemera ko ibibi bikubaho. Kuva nkiriho rwose ndakumenyesha ko ndi mu bazakubeshaho, bakubaha, bakwibuka, baguhesha ishema n icyubahiro ukwiye mu buzima bw’abakuvuga n abazashaka kukuvuga uyu munsi n ibihe byose bizaza. Uzarama. Uzavugwa. Uzakundwa uko uri KinyaRwanda dore rwose ni wowe Kuli bavuze guca mu ziko ntigushye.

KinyaRwanda ni wowe rurimi rwananiye abaswa n abanebwe. Ni wowe wagombye kuba indangamuntu y’ubunyaRwanda. Ureke indangamuntu z’impapuro zaremewe guhindura abantu inka. KinyaRwanda rwose dore ni wowe gahuzamiryango nyawe w’abanyaRwanda twese aho turi hose. Ni wowe tuvuga iyo tuvuga RUMWE.

KinyaRwanda, uwakumenya mu migani, uwakumenya mu bitekerezo, mu bisigo, mu buhanzi bwinshi butatse AbanyaRwanda mu KinyaRwanda. Uwakumenyera aho niwe wagukunda koko. Niwe wakubera impfura, izi kukuvuga no mu guceceka. Niwe waba udakeneye gukangisha za “diploma” z’ahandi. Kuko niwe waba uzi ubwenge bundi butananditse mu bitabo, aliko bwuzuye mu KinyaRwanda.

KinyaRwanda nkuko ubuzi, kukuvuga siko kukurangiza. Reka mbe ndekeye aha. Ndangize nanasaba imbabazi za nyuma zuko dore nkubu nibwo ngitangira kukwandika no kukwandikira, aliko reba ukuntu narondogoye! Mbabarira n ibi rwose. Ni aho ubutaha. Ubwo hagati aho ntegereje ibaruwa nawe uzanyandikira, unsubiza, umbwira ko wambabariye kuri ibyo byose navuze, no ku bindi byinshi ntaravuga. Nizere ko rwose twiyunze burundu. Ube ubizi ko wansubiza utansubiza, ndagukunda. Kandi ndabyumva ko buriya nyine undusha kuba “busy” hein! Ndabyumva rwose ko nawe ufite abagukunda benshi, ngo tugera kuri miliyoni na miliyoni z’abakunzi b’I KinyaRwanda. Buriya rero nabo baba bakwandikiye hein? Ndafushye ho gato!

Aliko nkuko abaturanyi bavuga “nta wasi tu”! Icya ngombwa nuko twese tugukunda. Icya ngombwa nuko umenya ko turi kumwe nawe, rurimi rwacu nkunda KinyaRwanda, uko bazakugaragura kwose, turi kumwe. Uko wavugwa kwose, turi kumwe. Uko wakwandikwa kwose, turi kumwe ye. Ni aha vuba cyane… Duhorane Imana.

 

Umukunzi w’ururimi rwacu,Louise Uwacu
Louise UWACU.
Uwacu Media

Muri Referendumu, YEGO YATOWE N’ABANYARWANDA 30% naho 70% batora OYA

$
0
0

Abanyarwanda bitabiriye amatora ya referendumu biravugwa ko abatoye YEGO baba bagera kuri 30% Naho abatinyutse gutora YEGO bakaba ari 70%.

Perezida Kagame ngo ubwe niwe wisabiye abambari be ngo bareke amatora abe mu bwisanzure batagize uwo bahutaza cyangwa bahatira gutora YEGO; ngo ibyo yabikoreye kugira ngo abashe kugira ikitegererezo cy’abanyarwanda bamukunda mu by’ukuri.

Ibyo ariko bakaba barabikoze bamaze gutekinika imibare bashaka ko izava muri buri karere kugira ngo nibiramuka bigenze uko byagenze, babashe guhita bahinduranya udusanduku twatorewemo.

Perezida Kagame yari yasezeranije abanyarwanda ko namara kubona ibizava mu matora, ariho azatangaza niba yemeye gukomeza kwiyamamariza kuba umukuru w’igihugu. Urebye disikuru yavuze ku munsi w’inama y’igihugu y’umushyikirano, biragaragara ko yari asuherewe yibaza impanvu ba Kaboneka, Musoni…… bamubeshya ko asigaye akunzwe kandi byahe byo kajya. Akaba ariyo mpanvu ubona yayobewe ibyo atangariza abanyarwanda ndetse n’abandi benshi bamuhanze amaso.

Hari abanyarwanda bo mu mashyaka ya opposition baherutse kujya kwaka uruhushya rwo kwigaragambya ko batemeye ihindurwa ry’Itegekonshinga, barabafunga banabima n’uruhushya. Ikigaragara ni uko ibyo babeshyaga ko abanyarwanda miliyoni zikabakaba enye zishaka ko itegekonshinga rihinduka nabo ubwabo bari bazi ko ari itekinika no kubeshya akaba ariyo mpanvu banze imyigaragambyo kuko babonaga ko batungurwa bikabagora kubisubiza mu buryo. Naho ubundi iyo biba byo koko ko milioni 4 zimushaka, nta gushidikanya ko n’imyigaragambyo bari kuyireka ikaba.

Nkuko bisanzwe rero, abanyarwanda bongeye kubeshya Kagame ko bazatora YEGO; Kagame nawe ababeshye ko batoye YEGO, kandi baritoreye OYA.

Ngayo nkuko.

gallican Gasana

GALLICAN GASANA

Nyabugogo: Ababa mu muhanda bahembye mugenzi wabo wabyaye

$
0
0

Abazwi ku izina rya mayibobo nabo bafite umuco wo gufashanya mu bibazo. Biganjemo abana bato na bamwe mu babyeyi bagendana abana bafunguza ku manywa, bwakwira bakarara ku muhanda. Mu gicuku cyo kuri uyu wa mbere tariki 25 Mutarama 2015, umwe muri bo yibarutse, maze bose barafatikanya yumva ko ari mu muryango.

Nk’uko umwe muri bo utashatse ko amazina ye atangazwa abivuga, ngo hari mu ma saa saba y’ijoro, ubwo yumvaga uruhinja rurira hafi y’aho yari aryamye mu biti biri mu nsi y’umuhanda Nyabugogo. Yasize abana be 3 basinziriye ajya kureba ikibaye, asanga ni Nyirakanaka(agizwe ibanga) umaze kubyara. Ngo yahasanze abandi bana bo mu muhanda(mayibobo), bariho bashyashyana gucanira umubyeyi.

Uyu mugore wonsa impanga afite undi acukije, avugana amarangamautima menshi ati “nasanze akana karira, ndebye nsanga ni mugenzi wanjye wabyaye. Yari umaze iminsi arwaye umugongo kubera inkoni yakubiswe, ariko sinari nzi ko asanzwe atwite. Muri iyo mbeho y’igishanga, nta kenda yari afite, nahisemo kumuha agatenge k’aka(yerekana ako yasigaranye bisa)”.

Akomeza avuga uburyo bafatikanyije mu gufasha uwo mubyeyi. Ati”ntiyaherukaga kurya, nta kenda muri iyi mbeho n’imvura imaze iminsi aha, yewe nta n’urwembe rwari ruhari ngo tugenye umwana. Ariko mu kanya gato mayibozo zose zahuruye, buri umwe azana icyo abashije kubona, maze umubyeyi arafungura, turamucanira arota, umwana turamufubika”.

Ni ubuhamya bukomeye

Uyu mubyeyi uribara uko yariraye, yasanze uwabyaye amurusha ibibazo, yirengagiza abana 3 afite, maze aganira bisa n’urwenya. Agira ati “nasanze uwo andenzeho ndamwigurana. Dore njye umunsi mbyara izi mpanga nabwiye Imana nti “Mana urarutanze, dore benshi bagusaba urubyaro bakarubura none umpaye 2 n’umwe yananiye?” Abari aho baraseka. Arongera ati “nta mwana wanjye uzi urukingo, ntawe urabona muganga, nanjye kuva napfusha umugabo sindarwara, twibesherejweho na Nyagasani”.

Ibi bibaye mu gihe Umujyi wa Kigali wafashe ingamba zikaze zo gukusanya abana bari mu muhanda bagasubizwa mu miryango; dore muri aya mezi bari bamaze kwiyongera cyane. Ubuyobozi bw’umujyi wa Kigali buvuga ko mu byumweru bitarenze bibiri buraba bwamaze gukemura ikibazo cy’abo bana, kandi ko bamwe mu babyeyi batita ku bana bazahabwa ibihano biteganywa n’amategeko. Meya Ndayisaba anihanangiriza ababyeyi bifashisha abana mu gusaba, avuga ko bo ibihano byabo bikarishye cyane.

Karegeya Jean Baptiste

Source: Pax Press

Bwana Antoine Habiyambere aranyomoza abashobora kuba bamwiyitirira.

$
0
0
Basomyi b’ikinyamakuru “Umunyarwanda” ‘The Rwadan.com” ndabashuhuje.
Nanditse ngirango nyomoze ( mbeshyuze) kw’irangamimerere (identité) y’umuntu wigeze kwandika mu kinyamakuru (forum) , ubu kitagikora, cyitwaga “Umusoto” .
Namaganye nivuy’inyuma uwo muntu.
Hari muri 2011.
Kw’itariki ya 12 mata 2011, uwo muntu yanditse yiyita Antoine Habiyambere asobanura ibyo yanengaga ku gitabo cyanditswe na Madame Pauline Kayitare kitwa “Tu leur diras que tu es hutue”.

Nasomye ibyo yanditse byose. Yasaga n’uwashakaga gucecekesha Mme Pauline Kayitare, nyamara buri wese afite uburenganzira bwo kwandika igitabo atanga ibitekerezo bye, apfa kutavogera uburenganzira bwa mugenzi we.
Ibyo ariko sibyo nshaka kwandikaho.
Akimara kwandika, nashatse kumenya ko hari koko umuntu duhuje amazina yombi, uvuka muri ako karere, kubera ko yavugaga ko aturuka muri komini Mabanza , ubu igice kimwe kiri muri( district) akarere ka Rutsiro ikindi gice kikaba kiri muri( district) akarere ka Karongi, najye nkaba nari ntuye mu karere ka Rutsiro, Mw’iperereza nakoze, kuva muri 2011 kugeza ubu 2016, ntawe nashoboye kumenya.
Agomba kuba ari umuntu wiyise amazina yanjye agendereye ubugizi bwa nabi n’ubugome.
 
Icya mbere, avuga ko ari umucika cumu w’umututsi, njyewe ndi umuhutu.
Icya kabiri , yatanze imeyili (e.mail),
habiyambereantoine@rocketmail.com nahise mwandikira kugirango menye ko koko abaho, ntiyigeze asubiza.
 
Icya gatatu, avuga ko akomoka mu karere ka Karongi, nkuko basigaye babwita ubu, ubundi akavuga ko akomoka mu karere ka Rutsiro, urunva ko acabiranya.
 
Icya kane, hari aho avuga ko yize muri université nkuru y’i Butare mw’ishami ry’amategeko.
Kugeza kuri iyi taliki nandikaho, nta muntu duhuje amazina yombi wigeze ahiga.
 
Icya  gatanu, yasabye ubuhungiro mu Bubiligi, ku mazina Habiyambere Antoine, ibyo mbyemezwa kuko mw’itohoza nakoze namenye ko yigeze gutura muri komini imwe muzigize umujyi wa Brusseli, yitwa Watermael- Boitsfort, nyuma yaje kuhimuka, ariko nsinamenye aho yimukiye.
Amenye ko yabeshye Leta y’u Bubiligi kuko agendera ku mazina atari aye.
Inkuru y’icyo gitabo cya Mme Kayitare Paulina yasohotse kandi mu kinyamakuru “igihe.com” kw’italiki 11-03-2013 yanditswe na Kayonga J.
Nashakashatse Mme Kayitare Paulina kugirango mubaze niba azi uriya muntu unyiyitirira abaho, nsindamubona.
Niba uwo mugabo abaho, afite amazina yombi nk’ayanjye, aturuka mu karere  nk’akanjye, niyigaragaze, abantu bamumenye, ye kwihishahisha.
Umubano mu bantu n’amahoro y’Imana kuri buri wese.
Antoine Habiyambere,
Den Haag, Holland.

Ubutumire mu muhango wo kwibuka Nyakwigendera Assinapol Rwigara

$
0
0

Umuryango wa Rwigara Assinapol unejejwe no gutumira abavandimwe, inshuti n’abatahajuru bose muri gahunda yo kwibuka Umubyeyi Rwigara Assinapol basenga, bahimbaza Imana kandi bahumurizanya mu ijambo ry’Imana.

Ni ku itariki ya 20/o2/2016 guhera saa mbiri za mugitondo kugeza ni mugoroba iwe mu rugo.

Muri byose uko bisa  kose dushima Imana kuko Yesu yaratsinze.

Abaroma 8:28

Mme Rwigara Adeline

CbgZl73UEAA1qwp

Evode Uwizeyimana abo atise amabandi abita imbwakazi!

Kirehe: Umubyeyi yabyaye umwana ufite imitwe ibiri

$
0
0

Umubyeyi w’imyaka 41, yabyaye umwana ufite imitwe ibiri ifatanye mu bitaro bikuru bya Kirehe, kuri uyu wa 23 Gashyantare 2016.

Uyu mubyeyi yari yaje muri ibi bitaro aturutse ku kigo Nderabuzima cya Nyamugari.

Umuforomo witwa Anasthase Iyamuremye wabyaje uyu mubyeyi yabwiye Ikinyamakuru Izuba Rirashe ko uyu mwana w’umukobwa yavutse afite imitwe ibiri n’amajosi abiri, bityo ko batakwemeza ko ari abana b’impanga kuko igihimba ari kimwe.

Yagize ati “Ni umwana umwe ariko afite imitwe ibiri n’amajosi abiri ni ukuvuga ngo arahurira ku gice cyo hepfo. Yavutse iri joro nyina abazwe.”

Uyu muforomo yavuze ko bateganya guhita bohereza uyu mwana mu bitaro bindi bifite ubushobozi bwisumbuyeho ngo barebe icyahita gikorwa, ati “Twateganyaga guhita tumwohereza mu bindi bitaro kuko igihimba cye kuko gifatanye ntabwo twe twabasha kumenya niba ari bantu bafite umutima umwe cyangwa se bafite imitima ibiri, cyangwa se bafite ibihaha by’abana babiri.”

Tumubajije uko umubyeyi yabyakiriye, uyu muforomo yagize ati “Twabimusobanuriye, tumwereka n’abo bana arabyakira ariko yavuze ko ibyo ari ubwa mbere bimubayeho.”

Umuforomo avuga ko ubusanzwe habaho ko abana babiri bashobora kuvuka bafatanye imitwe, ariko bakagira ibihimba by’abantu babiri, bitandukanye n’uko uyu mwana yavutse.

Yagize ati “Ubundi twe twabyize mu masomo ko hari ubwo abana bavuka ari babiri bafatanye, ariko bagafatana ari babiri nyine bafite amaguru ane, n’amaboko ane wumva nyine ko ari abana babiri ariko ibi byo ni ubwa mbere mbibonye kuko twavuga ko ari abana babiri ariko nabo ntabwo buzuye.”

Uyu mubyeyi asanzwe afite imbyaro enye, uyu ni uwa gatanu.

Gusa uyu muforomo yabwiye Iki Kinyamakuru ko uyu mwana nta mahirwe afite yo gukomeza kubaho.

source: Izuba rirashe

Rwanda: Abana Bata Amashuri Kubera Ubukene

Rwanda: Kirehe nanone havutse umwana ufite imitwe ibiri

$
0
0

Ku kigo nderabuzima cya Rwantonde mu murenge wa Gatore mu karere ka Kirehe mu ntara y’Iburasirazuba, havukiye abana bafite imitwe ibiri n’igihimba kimwe, aba bana b’abahungu bavutse 22 Kamena 2016 babyawe n’umukobwa w’imyaka 18.

Tariki 23 Gashyantare uyu mwaka mu bitaro bikuru bya Kirehe naho hari havukiye abana nk’aba.

Umuganga kuri iki kigo nderabuzima yabwiye Umuseke ko aba bana bavutse ku mugoroba wo kuri uyu wa gatatu ariko bagahita bapfa, gusa ngo umubyeyi wabo ameze neza.

Inkuru iramuye>>

Viewing all 21 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>